Magnolija.

Magnolije spadaju u rod Magnoliaceae. Ime im potjece od francuskog botanicara Pierre-a Magnol-a koji je živio od 1638. do 1715.g, medjutim kao ukrasna biljka poznate su vec više od 1400 godina. Domovina im je istocna Azija i Sjeverna Amerika: azijske vrste obicno cvjetaju prije listanja, a americke nakon listanja.


OPIS BILJKE

Ima ih preko 100 vrsta od grmolikih do stablašica, zimzelenih ili listopadnih. Križanjem americkih i azijskih vrsta dobiveni su kultivari velikih cvjetova u bijeloj, žutoj, krem, ružicastoj i purpurnoj boji, oblika tulipana ili zvijezde dok im je plod najcešce slican cešeru. Visina im varira od 2 metra do cak nevjerojatnih 25 metara. Cvatu cak od sijecnja pa sve do srpnja. Upotrebljavaju se kao soliteri ili za stvaranje drvoreda, cesto ih nalazimo u parkovima.

STANIŠTE / NJEGA

Otporne su na niske temperature, medutim cvjetovi nekih vrsta stradavaju u proljece zbog kasnih nocnih mrazeva i sjevernog vjetra (npr. 'Stellata'), pa ih sadite na južnoj, zašticenoj strani, najbolje u polusjeni iako dobro uspijevaju i na izravnom suncu. M. Grandiflora podnosi temperaturu do 20 stupnjeva ispod nule, pa je pogodnija za sadnju u južnijim krajevima.
Zemlja mora biti rahla, pomalo kisela i sposobna zadržati vlagu, ne voli vapnenasta tla, na tlu s više vapna imaju svjetlije lišce. Takvo zemljište kod nas dobro podnosi Magnolia liliflora »Nigra«, Magnolia kobus te Magnolia grandiflora
Sadnja mladih biljaka se preporuca tek u travnju kad više nema opasnosti od niskih temperatura, nikako ih nemojte saditi preduboko, magnolija ima površinsko korijenje pa je preduboka sadnja može udaviti i mlade biljke obavezno zaštitite pri korijenu tijekom prvih zima debljim slojem malca! Tijekom prvih godina vegetacije zalijevajte redovito radi rasta korjenova sustava, kasnije ne dopustite tlu potpuno isušivanje i potrebna je redovna godišnja prihrana.
Ovisno o vrsti osigurajte joj dosta prostora za rast i grananje, kako bi u cvatu došla do izražaja.

OREZIVANJE

Ne voli orezivanje, eventualno uklonite suhe i oštecene grane, ili granu viška koja poremecuje ravnotežu grma, ali o tome vodite racuna dok je biljka još mlada. Zbog mekana drva vece rezove obavezno premažite kakvom pastom za cijepljenje. Orezuje se nakon cvatnje, a veci se zahvati obavljaju tijekom zime. Moja je preporuka da pustite grm ili drvce da raste i dobije svoj prirodni oblik.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožavamo ih margotiranjem, povaljenicama, reznicama, sjemenom i rjede cijepljenjem.
- margotiranje se vrši u lipnju ili listopadu
- razmnožavanje povaljenicama najcešci je nacin zakorijenjivanja ali biljcicu odvajamo od maticnog grma tek u jesen druge godine
- zahvaljujuci clanovima našeg foruma doznajemo da se može razmnožiti i reznicama skinutih s biljke 15 – 30 dana nakon cvatnje (za detalje pogledajte u forumu razmnožavanje-magnolia)
- sjemenom - stratifikacijom u pijesku do proljeca osim Magnolia acuminata i Magnolia kobus kod kojih sjetvu obavljamo odmah po sazrijevanju sjemena.
- cijepljenje se rijetko koristi, obavlja se u zatvorenom prostoru tijekom zime na kvalitetnim podlogama